Bilo je zanimljivo čuti put nastanka odijeće od uzgoja i prerade biljke konoplje, izrade platna do šivanje odjeće. To je bilo znanje koje se stjecalo u obitelji od rane mladosti. Platnena odjeća s početka 20. stoljeća krojena je nabiranjem, a oblikovani dijelovi prišivani  ručno. Suknje i pregače izrađene na takav način bile su velike širine i složene u okomite nabore, rance. Topla odjeća izrađivala se od sukna, tj. vunene tkanine. Odjeća i obuća se izrađivala i od kože (dugački kožni prsluci s kožnim aplikacijama, opanci,cipele i čizme).

    Naročito je bilo interesantno čuti priču o djevojkama koje su udajom mijenjale način češljanja  te su nosile kapice, tzv. paculice, a nedjeljom su preko paculice nosile i marame. Kod ukrašavanja odjeće  česta je crvena boja, za koju su vjerovali da tjera zle sile. Crveno su nosile djevojke i mlade snahe. Uz žarku crvenu i ostale su boje bile intenzivne i žarke. Ukrasi su bili brojni i raskošni. Bogato ukrašena odjeća starijim ženama nije dolikovala.

    Vođeni stručnim vodstvom gospođe Jagode Vondraček Mesar, koja je ujedno i autorica izložbe, proširili smo svoje znanje o prošlosti Sesvetskog prigorja te saznali o posljednjih stotinjak godina kulture odijevanja ljudi našeg zavičaja. Izložba je hvalevrijedna i svakako je za preporučiti svima koji žele doznati više o običajima i kulturi Sesvetsko-prigorskog zavičaja.

  Zahvaljujemo se kustosici, gospođi Jagodi Vondraček Mesar na odličnom vodstvu kroz izložbu i veselimo se sljedećem posjetu.

7. veljače u 10 sati Muzej Prigorja posjetit će 3. c razred, a 8. veljače u isto vrijeme 3. a i 3. d razred. Vjerujemo kako će se i oni u školu vratiti prepuni priča i doživljaja.